Izbornik
12.08.2019.

Ako poželite otići na kavu za vrijeme pauze na poslu, možda vam se pridruži još nekoliko kolega. U našoj kulturi to je potpuno uobičajeno. Terase kafića i restorana prepune su tijekom cijelog dana.

Poželite li obaviti kratak trening, prošetati ili se istegnuti, na to će se gledati blagonaklono. Sigurno ste čovjek koji pazi na svoje zdravlje, a i vratit ćete se poslu puni elana za nastavak radnog dana. Međutim, ako iskoristite pauzu da odrijemate 15-ak minuta, sasvim sigurno ćete biti obilježeni kao lijenčina i neradnik.

Popodnevno kratko drijemanje veže se uglavnom uz lažerni mediteranski način života ili popularnu “siestu”, odnosno popodnevni odmor koji prakticiraju Grci i Meksikanci. U našim se krajevima ono uglavnom vezuje uz stariju populaciju kojoj treba popodnevni san ili uz nedostatak radnih navika i sklonost porocima. Potpuno pogrešno jer potrebu za popodnevnim snom imaju uglavnom ljudi koji se rano dižu, naporno rade, bilo da se radi o fizičkom ili mentalnom naporu, dakle, pretežno zaposlena odrasla populacija.

Potrebu za popodnevnim snom imaju uglavnom zaposlene osobe

Odrasloj osobi je potrebno do osam sati kvalitetnog sna tijekom dana kako bi se dovoljno odmorila. S vremenom se, kako ljudi stare, ta potreba i smanjuje. Ali, tko kaže da taj san treba biti samo noćni? Dakako, onaj noćni san najvažniji je san tijekom dana kada bismo se trebali kvalitetno odmoriti i proći kroz sve faze ili cikluse sna. Međutim, i popodnevni san ima brojne benefite na ljudski organizam, ako ne remeti noćno spavanje i ako nije predug.

Ciklusi sna

Izmjena pravilnih ciklusa sna jako je bitna za kvalitetan odmor. Odnosi se to na noćno spavanje jer se radi o dovoljno dugom periodu da bi se ciklusi prailno izmjenjivali i dovoljno dugo trajali, odnosno da ne bi došlo do njihovog prekida prije završetka. Ljudi se bude nenaspavani i razdražljivi ne zato što nisu dovoljno dugo spavali, nego jer su se probudili u krivom ciklusu sna, fazi dubokog, a ne laganog sna. Obično je potrebno oko pola sata da prođe osjećaj mamurluka, pospanosti i malaksalosti nakon takvog buđenja.

Faza sna u kojoj nastupa čvrsti san obično se događa 90 minuta nakon što je osoba zaspala. Nikako nije preporučljivo tijekom popodnevnog spavanja ući u tu fazu sna jer će buđenje iz nje, a prije nego opet nastupi faza laganog sna, učiniti više štete nego koristi za osjećaj odmornosti.

Popodnevno spavanje nije dobro za osobe koje teško utonu u san

Tko treba izbjegavati popodnevni san

Popodnevni kratki odmor nije jednako dobar za sve. Trebale bi ga izbjegavati prakticirati:

  • osobe kojima takav san remeti kvalitetu noćnog spavanja,
  • osobe koje pate od niskog krvnog tlaka jer popodnevni san dodatno snižava tlak,
  • osobe koje teško tonu u san i potrebno im je dugo vremena da zaspe u kojem slučaju se popodnevno spavanje pretvori u dugotrajno mučenje bez pravog rezultata,
  • pretile osobe, one koje puše ili imaju neke druge faktore koji povećavaju rizik od kardiovaskularnih oboljenja.

Koji su benefiti popodnevnog sna

Ne djeluje popodnevni san na sve isto. Neki se bude odmorni kao da su spavali cijelu noć, a neki će se tek nakon popodnevnog sna osjećati umorno i dezorijentirano. Takvim osobama ne preporučuje se prakticirati popodnevni san. Za njih je mnogo kvalitetnije rješenje navečer ranije leći u krevet i uhvatiti što više sna tijekom noćnog spavanja.

Međutim, na sve ostale, popodnevno spavanje ima pozitivne učinke, ovisno o dužini sna:

  • 10 do 15 minuta popodnevnog sna imat će pozitivne učinke na radnu učinkovitost pa se posebno preporučuje prakticirati tijekom radnog vremena;
  • 60 minuta popodnevnog sna imat će pozitivne učinke na pamćenje, kognitivne i mentalne sposobnosti te koncentraciju;
  • 60 do 90 minuta sna imat će pozitivne učinke na kreativnost, proceduralno pamćenje i emocionalnu stabilnost.

Više od 90 minuta sna ne preporučuje se u popodnevnim satima, a idealan popodnevni odmor trebao bi trajati od 10 do 30 minuta. Za to vrijeme nećete ući u fazu dubokog sna iz koje bi se probudili razdražljivi i nenaspavani.

Popodnevni odmor povećava radnu produktivnost

Najbolje vrijeme za popodnevni san

Ne postoji vrijeme za popodnevni san koje bio bilo idealno za sve. To ovisi o vremenu buđenja kao i o kvaliteti sna tijekom noći. Ujedno, ovisi to i o kvaliteti madraca i kreveta na kojem spavate jer se nećete jednako odmoriti na nekvalitetnom madracu. Zbog činjenice što većina ljudi u popodnevni san utone na kauču u dnevnom boravku, a ne u vlastitom krevetu u spavaćoj sobi, bilo bi dobro nabaviti kvalitetan nadmadrac koji bi pružio zadovoljavajuću razinu udobnosti i omogućio da maksimalno iskoristite kratki odmor.

S obzirom da kratak popodnevni san ima pozitivne učinke na povećanje radne produktivnosti i da su ljudi nakon takvog odmora koncentriraniji i kreativniji, očekivano će brže i kvalitetnije ispuniti radne zadatke. Stoga se kao najbolje vrijeme za popodnevni odmor smatra vrijeme od 13 do 15 sati, odnosno vrijeme kada i inače ljudi na poslu počinju osjećati umor i pad energije . Bilo bi idealno kada biste imali radnu atmosferu u kojoj je normalno kratko odrijemati, kao i prostoriju opremljenu udobnom foteljom ili kaučem na kojem biste mogli na desetak minuta utonuti u san.

Većina nema tu privilegiju. Zato pribjegavaju odspavati kada dođu s posla. Tada je najvažnije da se sjetite navinuti budilicu kako vam se ne bi dogodilo da prespavate cijelo popodne. Teško biste zaspali u noći, a na posao se probudili još umorniji.

 

Provjerite ponudu nadmadraca za kvalitetan popodnevni san